Ovaj nastavni materijal donosi cjelovito razrađen scenarij poučavanja za blok od tri nastavna sata biologije u sedmom razredu osnovne škole. Scenarij je strukturiran za obradu novog gradiva kroz istraživački i praktični rad usmjeren na metabolizam, stanično disanje te vrste vrenja. Materijal sadrži metodički razrađene korake za izradu i mikroskopiranje nativnog preparata stanica kvasca te provedbu kontroliranih laboratorijskih pokusa. Učenici kroz praktične aktivnosti prate oslobađanje plinova u Erlenmeyerovim tikvicama s kvascima te pomoću univerzalnog indikatorskog papira mjere i uspoređuju kiselost uzoraka mlijeka, vina i octa kako bi dokazali rad bakterija mliječne i octene kiseline. Uz praktične korake i pokuse, priprema uključuje problemska pitanja za uvodnu motivaciju, završnu refleksiju metodom tri dva jedan, tablicu za učeničko samovrednovanje, plan ploče te stroga pravila zaštite na radu i pravilnog zbrinjavanja biološkog otpada. Materijal je u potpunosti namijenjen nastavnicima biologije za neposrednu primjenu u nastavi te se nadovezuje na priložene tiskane radne listiće za učenike koji prate svaku pojedinu fazu sata.

Učenici će usvojiti znanja o razlikama između aerobnih i anaerobnih uvjeta dobivanja energije, procesima alkoholnog, mliječno-kiselog i octenog vrenja te ulogama kvasaca i bakterija u prehrani i svakodnevnom životu čovjeka, a istovremeno će razviti vještine rukovanja svjetlosnim mikroskopom, samostalne izrade nativnog mikroskopskog preparata, provođenja jednostavnih laboratorijskih pokusa po pisanim uputama, mjerenja kiselosti indikatorskim papirom te grafičkog uspoređivanja i povezivanja procesa fotosinteze i disanja.

Aktivnost 1: Odakle nam energija?

Frontalni razgovor o metabolizmu i energiji za životne procese. Učenici uz tablicu u prezentaciji uspoređuju uvjete s kisikom (aerobne) i bez kisika (anaerobne) te zaključuju kako su prvi organizmi na Zemlji disali anaerobno.

Aktivnost 2: Izrada i promatranje preparata kvasca

Rad u skupinama prema Radnom listiću 1. Učenici u čaši s toplim mlijekom i šećerom razmute kvasac. Kapaljkom uzimaju uzorak, izrađuju nativni preparat, mikroskopiraju ga pod velikim povećanjem te u krug na listiću crtaju i opisuju jednostanične kvaščeve gljivice.

Aktivnost 3: Provjera pod okularom

Učenici uspoređuju svoje crteže s mikroskopskim snimkama iz prezentacije. Nastavnik prikuplja prve radne listiće radi formativnog vrednovanja.

Aktivnost 4: Pokus s balonima

Grupni rad prema Radnom listiću 2. Učenici pripremaju tri tikvice s kvascem i toplom vodom: u prvu ne stavljaju šećer, u drugu pola žličice, a u treću cijelu žličicu. Otvore zatvaraju balonima, prate njihovo napuhavanje i zaključuju da u procesu alkoholnog vrenja kvasci razgrađuju šećer pri čemu nastaje plin ugljikov dioksid i alkohol.

Aktivnost 5: Mjerenje kiselosti mlijeka

Rad u skupinama prema Radnom listiću 3. Učenici u dvije čaše ulijevaju svježe i ukiseljeno mlijeko (jogurt/kefir). Univerzalnim indikatorskim papirom mjere pH vrijednosti. Objašnjavaju da anaerobne saprofitske bakterije mliječne kiseline razgrađuju mliječni šećer u mliječnu kiselinu koja daje kiseli okus.

Aktivnost 6: Hladnjak kao kočnica

Kratka rasprava i odgovor na problemsko pitanje zašto je proces mliječno-kiselog vrenja u hladnjaku usporen (utjecaj niske temperature na rad bakterija). Nastavnik daje uputu za pripremu grožđa u staklenkama kod kuće (jedna u hladnjak, druga na toplo) prema Radnom listiću 4.

Aktivnost 7: Rezultati alkoholnog vrenja

Učenici analiziraju staklenke s ugnječenim grožđem i šećerom koje su pripremili prije nekoliko dana. Otvaraju staklenku s toplog mjesta, prinose tinjajuću treščicu koja se gasi zbog prisutnosti CO2 te indikatorskim papirom provjeravaju promjenu pH vrijednosti. Uspoređuju je sa staklenkom iz hladnjaka.

Aktivnost 8: Indikator u akciji

Rad u skupinama prema Radnom listiću 5. Učenici u tri označene čaše (A, B, C) analiziraju vino, vino s kapima octa i čisti ocat. Indikatorskim papirom prate promjene boja i uočavaju kako bakterije octenog vrenja (Acetobacter) uz prisutnost kisika pretvaraju alkohol u octenu kiselinu.

Aktivnost 9: Spajanje nespojivog

Samostalan rad u kojem učenici u Vennov dijagram upisuju sličnosti i razlike između bakterija i kvasaca. Sat završava aktivnošću „Sastavi priču” gdje učenici uz shematski prikaz usmeno objašnjavaju kruženje energije u prirodi: kako se svjetlosna energija kroz fotosintezu u kloroplastima pretvara u kemijsku (glukozu), a zatim troši kroz stanično disanje u mitohondrijima.