Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET

Znanstveni upitnik

Znanstvena

Metodički upitnik

Metodička

Stručni upitnik

Stručna

Tehnički upitnik

Tehnička

Vjera Barbir Alavanja

Ovaj materijal predstavlja nastavni scenarij/projektnu aktivnost u kojoj učenici kroz pristup mini misije i ulogu digitalnih detektiva razvijaju vlastitu aplikaciju za provjeru informacija – FactCheck Junior.
Materijal integrira medijsku pismenost, umjetnu inteligenciju i razvoj digitalnih rješenja, pri čemu učenici prolaze cjeloviti proces od prepoznavanja problema dezinformacija do izrade, testiranja i unaprjeđenja aplikacije. Naglasak je na razvoju kritičkog mišljenja, odgovornog korištenja tehnologije i razumijevanja uloge AI-a kao alata podrške, a ne zamjene za ljudsko odlučivanje. 
Aktivnost je suradnička i istraživačka — učenici preuzimaju različite uloge (analitičari, dizajneri, programeri, testeri) te kroz refleksiju povezuju naučeno s realnim digitalnim okruženjem i svakodnevnim donošenjem odluka.

Učenici će kroz ovu aktivnost:
	- razumijeti problem dezinformacija i važnost provjere informacija
	- prepoznati nepouzdane izvore i sumnjiv sadržaj
	- koristiti ključna pitanja za provjeru informacija
	- analizirati i procjeniti vjerodostojnost informacija
	- sudjelovati u izradi aplikacije koristeći AI kao podršku
	- kritički vrednovati rezultate AI alata i vlastiti rad
	- testirati i unaprijediti digitalno rješenje kroz suradnju
	- primjeniti naučeno u svakodnevnom digitalnom okruženju


Razrada pripreme


1. Uvod u problem – „Zašto nam treba FactCheck Junior?”

Učenici kroz vođenu raspravu promišljaju o svakodnevnom susretu s informacijama na internetu. Analiziraju primjere lažnih vijesti, manipuliranih sadržaja i deepfakea te razgovaraju o tome vjerujemo li svemu što vidimo.
Naglasak je na razumijevanju da je kritičko razmišljanje i provjera informacija jedna od ključnih vještina 21. stoljeća, a učenici se uvode u ulogu digitalnih detektiva koji istražuju istinitost informacija. 



2. Definiranje problema i ideje rješenja

Učenici identificiraju problem:
Kako prepoznati nepouzdane informacije u digitalnom okruženju?
Zajednički dolaze do ideje izrade aplikacije FactCheck Junior — digitalnog pomoćnika koji ne daje gotove odgovore, već pomaže korisniku da:
- zastane
- postavi prava pitanja
- donese odgovornu odluku
Aplikacija se od početka definira kao alat za učenje razmišljanja, a ne alat za „točan odgovor”.



3. Detektivska analiza – osmišljavanje pitanja

Učenici u timovima razvijaju ključna pitanja koja aplikacija treba postavljati korisniku, primjerice:
- Tko je autor informacije?
- Postoji li pouzdan izvor?
- Može li se informacija potvrditi na drugom mjestu?
- Je li sadržaj senzacionalistički? 
Na temelju tih pitanja oblikuju logiku odlučivanja:
- odgovori (DA / NE / NISAM SIGURAN)
- procjena (pouzdano / sumnjivo / potrebno provjeriti)



4. Osmišljavanje rješenja i prototipa

Učenici definiraju strukturu aplikacije:
- unos tvrdnje
- niz pitanja kritičkog razmišljanja
- prikaz rezultata
Izrađuju vizualni i funkcionalni koncept (prototip), uz fokus na:
- jasnoću pitanja
- razumljivost korisničkog sučelja
- korisničko iskustvo



5. Izrada aplikacije (vibe coding uz AI alate)

Učenici koriste AI/vibe coding pristup za izradu prve verzije aplikacije (Replit):
- koristeći promptove izrađuju funkcionalni model aplikacije
- razvijaju razumijevanje kako aplikacija radi
Naglasak nije na programiranju kao cilju, nego na razumijevanju funkcionalnosti i logike digitalnog rješenja.



6. Testiranje i prikupljanje povratnih informacija

Aplikaciju testiraju drugi učenici u ulozi korisnika.
Analizira se:
- jasnoća pitanja
- razumljivost rezultata
- korisnost u stvarnim situacijama
Učenici daju konstruktivne prijedloge za poboljšanje.



7. Dorada i unapređenje rješenja

Na temelju povratnih informacija učenici:
- pojednostavljuju pitanja
- poboljšavaju strukturu
- unapređuju korisničko iskustvo
Proces je iterativan i potiče razvoj rješenja kroz više verzija.


8. Refleksija i vrednovanje

Učenici promišljaju:
- što su naučili o provjeri informacija
- kako im je AI pomogao
- što su morali sami odlučiti
- koliko je aplikacija korisna u stvarnom životu
Zaključak: Nije dovoljno znati koristiti tehnologiju — potrebno je kritički razmišljati prije dijeljenja informacija.



Poveznice na ključne digitalne resurse koji prate cjelokupni proces razvoja i primjene aplikacije FactCheck Junior:
- Aplikacija FactCheck Junior https://fact-check-junior--vjerabarbir.replit.app/ – omogućuje izravnu primjenu i testiranje razvijenog rješenja
- Početni prototip aplikacije https://www.canva.com/design/DAHIy8PPRII/BFF0hrCvOfxAc4-_hml1KA/view prikazuje proces dizajniranja i razvoja ideje
- Videosnimka projekta https://youtu.be/7_i8OCyLCiY – pruža pregled aktivnosti te služi kao motivacijski i ilustrativni prikaz
- Projektna stranica (IRIM – Izradi!) https://izradi.croatianmakers.hr/projekti/factcheck-junior-vibe-coding-app/– donosi širi kontekst, opis i prepoznatljivost projekta
- Objava na školskoj mrežnoj stranici https://os-igundulica-zg.skole.hr/factcheck-junior-pametna-aplikacija-za-provjeru-informacija/ – prikazuje implementaciju aktivnosti i njezinu diseminaciju u školskom okruženju
Navedeni materijali omogućuju bolje razumijevanje procesa „od ideje do rješenja” te pružaju podršku nastavnicima za implementaciju aktivnosti u vlastitoj praksi.

Mini misija: Budi digitalni detektiv – izradi FactCheck Junior aplikaciju

FactCheck Junior – aplikacija za provjeru informacija

Mini misija: Budi digitalni detektiv – izradi FactCheck Junior aplikaciju

Mini misija: Budi digitalni detektiv – izradi FactCheck Junior aplikaciju

Komentari

Preporučeni materijali