Ovaj materijal predstavlja nastavni scenarij/projektnu aktivnost u kojoj učenici kroz pristup mini misije i ulogu digitalnih detektiva razvijaju vlastitu aplikaciju za provjeru informacija – FactCheck Junior. Materijal integrira medijsku pismenost, umjetnu inteligenciju i razvoj digitalnih rješenja, pri čemu učenici prolaze cjeloviti proces od prepoznavanja problema dezinformacija do izrade, testiranja i unaprjeđenja aplikacije. Naglasak je na razvoju kritičkog mišljenja, odgovornog korištenja tehnologije i razumijevanja uloge AI-a kao alata podrške, a ne zamjene za ljudsko odlučivanje. Aktivnost je suradnička i istraživačka — učenici preuzimaju različite uloge (analitičari, dizajneri, programeri, testeri) te kroz refleksiju povezuju naučeno s realnim digitalnim okruženjem i svakodnevnim donošenjem odluka. Učenici će kroz ovu aktivnost: - razumijeti problem dezinformacija i važnost provjere informacija - prepoznati nepouzdane izvore i sumnjiv sadržaj - koristiti ključna pitanja za provjeru informacija - analizirati i procjeniti vjerodostojnost informacija - sudjelovati u izradi aplikacije koristeći AI kao podršku - kritički vrednovati rezultate AI alata i vlastiti rad - testirati i unaprijediti digitalno rješenje kroz suradnju - primjeniti naučeno u svakodnevnom digitalnom okruženju Razrada pripreme 1. Uvod u problem – „Zašto nam treba FactCheck Junior?” Učenici kroz vođenu raspravu promišljaju o svakodnevnom susretu s informacijama na internetu. Analiziraju primjere lažnih vijesti, manipuliranih sadržaja i deepfakea te razgovaraju o tome vjerujemo li svemu što vidimo. Naglasak je na razumijevanju da je kritičko razmišljanje i provjera informacija jedna od ključnih vještina 21. stoljeća, a učenici se uvode u ulogu digitalnih detektiva koji istražuju istinitost informacija. 2. Definiranje problema i ideje rješenja Učenici identificiraju problem: Kako prepoznati nepouzdane informacije u digitalnom okruženju? Zajednički dolaze do ideje izrade aplikacije FactCheck Junior — digitalnog pomoćnika koji ne daje gotove odgovore, već pomaže korisniku da: - zastane - postavi prava pitanja - donese odgovornu odluku Aplikacija se od početka definira kao alat za učenje razmišljanja, a ne alat za „točan odgovor”. 3. Detektivska analiza – osmišljavanje pitanja Učenici u timovima razvijaju ključna pitanja koja aplikacija treba postavljati korisniku, primjerice: - Tko je autor informacije? - Postoji li pouzdan izvor? - Može li se informacija potvrditi na drugom mjestu? - Je li sadržaj senzacionalistički? Na temelju tih pitanja oblikuju logiku odlučivanja: - odgovori (DA / NE / NISAM SIGURAN) - procjena (pouzdano / sumnjivo / potrebno provjeriti) 4. Osmišljavanje rješenja i prototipa Učenici definiraju strukturu aplikacije: - unos tvrdnje - niz pitanja kritičkog razmišljanja - prikaz rezultata Izrađuju vizualni i funkcionalni koncept (prototip), uz fokus na: - jasnoću pitanja - razumljivost korisničkog sučelja - korisničko iskustvo 5. Izrada aplikacije (vibe coding uz AI alate) Učenici koriste AI/vibe coding pristup za izradu prve verzije aplikacije (Replit): - koristeći promptove izrađuju funkcionalni model aplikacije - razvijaju razumijevanje kako aplikacija radi Naglasak nije na programiranju kao cilju, nego na razumijevanju funkcionalnosti i logike digitalnog rješenja. 6. Testiranje i prikupljanje povratnih informacija Aplikaciju testiraju drugi učenici u ulozi korisnika. Analizira se: - jasnoća pitanja - razumljivost rezultata - korisnost u stvarnim situacijama Učenici daju konstruktivne prijedloge za poboljšanje. 7. Dorada i unapređenje rješenja Na temelju povratnih informacija učenici: - pojednostavljuju pitanja - poboljšavaju strukturu - unapređuju korisničko iskustvo Proces je iterativan i potiče razvoj rješenja kroz više verzija. 8. Refleksija i vrednovanje Učenici promišljaju: - što su naučili o provjeri informacija - kako im je AI pomogao - što su morali sami odlučiti - koliko je aplikacija korisna u stvarnom životu Zaključak: Nije dovoljno znati koristiti tehnologiju — potrebno je kritički razmišljati prije dijeljenja informacija. Poveznice na ključne digitalne resurse koji prate cjelokupni proces razvoja i primjene aplikacije FactCheck Junior: - Aplikacija FactCheck Junior https://fact-check-junior--vjerabarbir.replit.app/ – omogućuje izravnu primjenu i testiranje razvijenog rješenja - Početni prototip aplikacije https://www.canva.com/design/DAHIy8PPRII/BFF0hrCvOfxAc4-_hml1KA/view prikazuje proces dizajniranja i razvoja ideje - Videosnimka projekta https://youtu.be/7_i8OCyLCiY – pruža pregled aktivnosti te služi kao motivacijski i ilustrativni prikaz - Projektna stranica (IRIM – Izradi!) https://izradi.croatianmakers.hr/projekti/factcheck-junior-vibe-coding-app/– donosi širi kontekst, opis i prepoznatljivost projekta - Objava na školskoj mrežnoj stranici https://os-igundulica-zg.skole.hr/factcheck-junior-pametna-aplikacija-za-provjeru-informacija/ – prikazuje implementaciju aktivnosti i njezinu diseminaciju u školskom okruženju Navedeni materijali omogućuju bolje razumijevanje procesa „od ideje do rješenja” te pružaju podršku nastavnicima za implementaciju aktivnosti u vlastitoj praksi.