Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET

Znanstveni upitnik

Znanstvena

Metodički upitnik

Metodička

Stručni upitnik

Stručna

Tehnički upitnik

Tehnička

Ivana Čorić

Ovaj rad bavi se ispitivanjem stavova hrvatskih srednjoškolaca prema južnoslavenskim
jezicima s područja nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, dakle prema
materinskom hrvatskom te prema bosanskom, crnogorskom, makedonskom, slovenskom i
srpskom jeziku. Istraživanje se provodi s nekoliko različitih, međusobno isprepletenih ciljeva,
pri čemu je primarni cilj utvrditi stavove hrvatskih srednjoškolaca prema južnoslavenskim
jezicima. Time se želi doprinijeti razumijevanju sociolingvističke prirode odnosa među
navedenim bliskosrodnim jezicima u kontaktu. U uvodnom dijelu rada predstavljena je
teorijska okosnica istraživanja, kao i glavne metodološke postavke istraživanja stavova prema
jezicima. Teorijsku okosnicu istraživanja čini poglavlje posvećeno interdisciplinarnoj
povezanosti lingvistike, sociologije i psihologije, koja predstavlja temelj ovog rada. Zatim
slijedi poglavlje koje obrađuje pojedine teme iz sociolingvistike, važne za područje ispitivanja
stavova prema jezicima: jezik i identitet; jezičnu politiku i jezično planiranje te problematiku
jezika u kontaktu i konfliktu. Potom slijedi poglavlje o stavovima, ispitivanju stavova,
stavovima prema jeziku te stereotipima, predrasudama i diskriminaciji, a kojima se primarno
bave psihologija, socijalna psihologija i psiholingvistika. Na kraju ove cjeline, a prije samog
prikaza istraživanja i njegovih rezultata, prikazani su teorijski pristupi i metodologija
istraživanja stavova prema jezicima, kao i sami južnoslavenski jezici istraživani u ovom radu:
bosanski, crnogorski, hrvatski, makedonski, slovenski i srpski. U drugoj cjelini rada
predstavljeno je istraživanje provedeno među učenicima dvije srednje škole u Zagrebačkoj i
Sisačko-moslavačkoj županiji primjenom semantičkog diferencijala. Istraživanje je provedeno
putem upitnika koji se sastojao od šest semantičkih diferencijala (za bosanski, crnogorski,
hrvatski, makedonski, slovenski i srpski jezik) te dijela namijenjenog prikupljanju
sociodemografskih podataka o ispitanicima. Navedenom metodom neizravno se ispitao stav
ispitanika prema svakom od navedenih jezika budući da se putem semantičkog diferencijala
ispituje konotativno značenje koje ispitanici pripisuju svakome od njih. Proučavanje stavova
prema jezicima ima raznolike primjene – od kreiranja nastavnih programa, preko razvoja
jezične kulture do kreiranja jezičnih politika, a složena sociolingvistička situacija na području
država bivše SFRJ iznimno je plodno područje za proučavanje jezičnih stavova.

STAVOVI HRVATSKIH SREDNJOŠKOLACA PREMA NEKIM JUŽNOSLAVENSKIM JEZICIMA

STAVOVI PREMA JUŽNOSLAVENSKIM JEZICIMA

STAVOVI HRVATSKIH SREDNJOŠKOLACA PREMA NEKIM JUŽNOSLAVENSKIM JEZICIMA

STAVOVI HRVATSKIH SREDNJOŠKOLACA PREMA NEKIM JUŽNOSLAVENSKIM JEZICIMA

Komentari

Preporučeni materijali