Ovaj rad bavi se ispitivanjem stavova hrvatskih srednjoškolaca prema južnoslavenskim jezicima s područja nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, dakle prema materinskom hrvatskom te prema bosanskom, crnogorskom, makedonskom, slovenskom i srpskom jeziku. Istraživanje se provodi s nekoliko različitih, međusobno isprepletenih ciljeva, pri čemu je primarni cilj utvrditi stavove hrvatskih srednjoškolaca prema južnoslavenskim jezicima. Time se želi doprinijeti razumijevanju sociolingvističke prirode odnosa među navedenim bliskosrodnim jezicima u kontaktu. U uvodnom dijelu rada predstavljena je teorijska okosnica istraživanja, kao i glavne metodološke postavke istraživanja stavova prema jezicima. Teorijsku okosnicu istraživanja čini poglavlje posvećeno interdisciplinarnoj povezanosti lingvistike, sociologije i psihologije, koja predstavlja temelj ovog rada. Zatim slijedi poglavlje koje obrađuje pojedine teme iz sociolingvistike, važne za područje ispitivanja stavova prema jezicima: jezik i identitet; jezičnu politiku i jezično planiranje te problematiku jezika u kontaktu i konfliktu. Potom slijedi poglavlje o stavovima, ispitivanju stavova, stavovima prema jeziku te stereotipima, predrasudama i diskriminaciji, a kojima se primarno bave psihologija, socijalna psihologija i psiholingvistika. Na kraju ove cjeline, a prije samog prikaza istraživanja i njegovih rezultata, prikazani su teorijski pristupi i metodologija istraživanja stavova prema jezicima, kao i sami južnoslavenski jezici istraživani u ovom radu: bosanski, crnogorski, hrvatski, makedonski, slovenski i srpski. U drugoj cjelini rada predstavljeno je istraživanje provedeno među učenicima dvije srednje škole u Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji primjenom semantičkog diferencijala. Istraživanje je provedeno putem upitnika koji se sastojao od šest semantičkih diferencijala (za bosanski, crnogorski, hrvatski, makedonski, slovenski i srpski jezik) te dijela namijenjenog prikupljanju sociodemografskih podataka o ispitanicima. Navedenom metodom neizravno se ispitao stav ispitanika prema svakom od navedenih jezika budući da se putem semantičkog diferencijala ispituje konotativno značenje koje ispitanici pripisuju svakome od njih. Proučavanje stavova prema jezicima ima raznolike primjene – od kreiranja nastavnih programa, preko razvoja jezične kulture do kreiranja jezičnih politika, a složena sociolingvistička situacija na području država bivše SFRJ iznimno je plodno područje za proučavanje jezičnih stavova.