Istraživanje provedeno u Gimnaziji Vukovar obuhvatilo je 91 učenika s ciljem razumijevanja načina na koji mladi koriste internetski sleng te kako digitalna kultura i kratki formati sadržaja utječu na njihovu pažnju, komunikaciju i učenje. Dobiveni rezultati pokazuju da je internet sleng duboko ukorijenjen u jezik mladih te da predstavlja važan dio njihova identiteta i osjećaja pripadnosti. Većina učenika sleng koristi svakodnevno, dok istodobno prepoznaje da ga odrasli, posebno nastavnici, uglavnom ne razumiju. Taj generacijski jaz otvara prostor za bolje međusobno razumijevanje i prilagodbu komunikacije u školskom okruženju. Poseban naglasak istraživanja stavljen je na fenomen brain rota, koji učenici povezuju s padom koncentracije i pažnje, osobito nakon dugotrajnog korištenja društvenih mreža. Iako pojam često doživljavaju s dozom humora, svjesni su posljedica na učenje i pamćenje. Rezultati pokazuju da se obrasci digitalne komunikacije prenose i u školske zadatke pri čemu učenici skraćuju rečenice, unose sleng i teže zadržavaju pažnju na duljim tekstovima. Uvidi nude razumijevanje jezičnih i kognitivnih navika današnjih učenika. Stoga, umjesto da se digitalni jezik i kratki formati promatraju kao prijetnja, istraživanje upućuje na potrebu njihova pedagoškog prevođenja, odnosno, korištenja suvremenih oblika komunikacije kao polazišta za razvoj jezične pismenosti, kritičkog mišljenja i čitanja. Istraživanje može poslužiti kao smjernica za pedagoški pristup koji se ne temelji na zabrani, nego na razumijevanju i prevođenju između dvaju svjetova; onog digitalnog, brzog i emocionalnog te onog školskog, koji njeguje jasnoću, strukturu i kritičko mišljenje. Rezultati istraživanja otkrivaju potrebu za razvojem nastave koja povezuje suvremene medijske navike s tradicionalnim oblicima učenja, nastave koja potiče kritičko promišljanje ali i jača sposobnost mladih da svjesno upravljaju vlastitim jezikom i koncentracijom u svijetu brzih informacija.

Istraživanje je provedeno među srednjoškolcima s ciljem boljeg razumijevanja načina na koji mladi koriste internet sleng i kako digitalna kultura, kroz pojavu brain rota, utječe na njihovu pažnju, komunikaciju i učenje. Učenici su anketu ispunjavali putem Google Formsa, pri čemu je istraživanje bilo u potpunosti anonimno, a prikupljeni odgovori korišteni su isključivo u obrazovne i istraživačke svrhe. U istraživanju je sudjelovao 91 učenik Gimnazije Vukovar. Rezultati su pomogli u otkrivanju načina na koji novi oblici jezika oblikuju svakodnevne razgovore mladih te mijenjaju njihov odnos prema školi, učenju i međusobnoj interakciji. Posebna vrijednost ovog istraživanja leži u činjenici da daje uvid u jezične i komunikacijske navike generacije Z, ali i u njihove stavove o utjecaju digitalnih sadržaja na pažnju, koncentraciju i stil učenja. Važno je naglasiti da uzorak obuhvaća učenike jedne škole, pa se rezultati trebaju shvatiti orijentacijski. Također, riječ je o samoprocjenama učenika, pri čemu na odgovore može utjecati i društveno poželjno ponašanje. Unatoč tome, istraživanje pruža vrijedan uvid u način na koji mladi doživljavaju i koriste internet sleng te kako tumače pojavu brain rota, čime se otvara prostor za daljnja istraživanja i sveobuhvatnije razumijevanje ovih fenomena.