U uvodnom dijelu sata: promišljati i dijeliti vlastita iskustva o tajnama, načinima njihova čuvanja i dijeljenja. Središnji dio sata: rješavati zadatke i demonstrirati rješenja, razvijati praktične vještine izrade šifara, analizirati različite šifre, kritički razmišljati o sigurnosti, primijeniti stečeno znanje u praktičnim situacijama. Učenici će surađivati radeći u paru i razvijati vještine rješavanja problema. Završni dio sata: izvesti zaključak i opisati ključne pojmove: pošiljatelj, otvoreni tekst (tekst koji želimo poslati), enkripcija/kriptiranje (postupak pretvaranja otvorenog teksta u šifrirani tekst-šifrat), šifrat (tekst koji dobijemo nakon transformacije prema dogovorenim pravilima), dekripcija (postupak pretvaranja šifriranog teksta u izvorni/otvoreni tekst), ključ (pravilo pomoću kojeg radimo enkripciju/dekripciju) i primatelj kroz proces slanja poruke koji se odvija između dvije strane, pošiljatelja i primatelja. Bit kriptografije je omogućiti komunikaciju između dvije osobe, tako da treća strana ne može saznati sadržaj poruke, tj. otvoreni tekst. Pošiljatelj pomoću unaprijed dogovorenog ključa šifrira otvoreni tekst, zatim se poruka šalje preko nekog komunikacijskog kanala koji nije siguran te dolazi do primatelja koji ima ključ za dešifriranje i otkrivanje originalnog otvorenog teksta. U tom procesu protivnik može čuti ili vidjeti šifrirani tekst, ali ga ne može dešifrirati ukoliko nema pravi ključ. Opisati karakteristike i na osnovu njih prepoznati transpozicijsko i supstitucijsko monoalfabetsko i polialfabetsko kriptiranje. Transpozicijsko kriptiranje je metoda enkripcije u kojoj se znakovima teksta mijenja raspored (pozicija) u poruci prema nekom zadanom pravilu (algoritmu). Primjer: Skytale i rešetkasta šifra. U supstitucijskoj šifri, poredak slova ostaje isti, ali se za svako slovo koristi drugo slovo ili neka vrsta simbola. Takve šifre zovu se supstitucijske jer nešto supstituira (mijenja) svako slovo poruke. Monoalfabetske supstitucijske šifre podrazumijevaju da svako slovo ima jedno i samo jedno supstitucijsko slovo ili znak. Primjer: Cezarova šifra, Atbash, Pigpen, Polybiusov kvadrat, Uesugi. Polialfabetske supstitucijske šifre predstavljaju napredak nad monoalfabetskim supstitucijskim šiframa utoliko što se svako slovo otvorenog teksta može šifrirati u nekoliko različitih slova šifrata. Primjeri: Vigenerova i Jeffersonova šifra. Za one koji žele znati više: proučiti kako napisati kod u Pythonu - Cezarova šifra s pomakom za 1 znak https://drive.google.com/file/d/1qNYrOEj1vUxJ4mTUHas01T_DtfC5-Kv2/view?usp=sharing i Cezarova šifra s proizvoljnim pomakom https://drive.google.com/file/d/1YDR7McGRcSwXB6YYrRYJoKiOIj6Qked0/view?usp=sharing Izazov: Međunarodno natjecanje Dabar (područje kriptografije) – 3 zadatka: https://drive.google.com/file/d/1X--nhAce9O9ETWn8pGCD6-fABz_o0t34/view?usp=sharing