Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET

Znanstveni upitnik

Znanstvena

Metodički upitnik

Metodička

Stručni upitnik

Stručna

Tehnički upitnik

Tehnička

Melita Horvatek Forjan

Od ideje do premijere filma ili kako nastaje film u školskoj filmskoj družini.

Svakomu dobrom filmskom projektu prethodi dobra ideja . Originalnu filmsku ideju moguće je izraziti u jednoj poticajnoj rečenici. Primjerice  ideja za dječji film “D” Filmske družine ZAG bila je izrečena riječima: Dino je daroviti plivač koji je već u šest sati ujutro prvi u bazenu i osvaja samo zlatne medalje  mogli bismo o njemu snimiti film!

Sinopis je nacrt  skica  pregled  osvrt. Ne treba se kretati u pustolovinu snimanja filma (igranoga  dokumentarnoga  animiranog ili eksperimentalnoga) bez sinopsisa. U filmskom jeziku sinopsis predstavlja kratak sadržaj budućeg filma i podloga je za pisanje scenarija.

Scenarist je osoba koja piše scenarij prema vlastitoj ili tuđoj izvornoj (originalnoj) ideji ili je scenarij nastao preradom ili prilagodbom (adaptacijom) književnog djela. Scenarij  na kojemu se zasniva filmski projekt  sadrži: broj scene  mjesto i vrijeme rada  opis i ponašanje likova  dijaloge ili monologe – cjelokupnu radnju filma.

Knjiga snimanja podijeljena je na sceni i kadrove koji se označuju rednim brojem   i to: scene – rimskim brojevima  a kadrovi – arapskima. Navodi se mjesto i vrijeme rada  planovi i kutovi snimanja te stanja kamere (statična  dinamična). Opisuje se radnja koja se događa u kadru i svi zvukovi (dijalog  šumovi  glazba…). Scene i kadrovi zapisuju se kronološkim redom (prate scenarij).

Klasičnu knjigu snimanja može pratiti i filmska priča ispričana slika (tzv. storyboard) crtežima ili fotografijama. Možda je učenicima lakše predočiti kako će kadar izgledati pomoću crteža  a neki će radije crtati negoli pisati knjigu snimanja. Uz storyboard lakše je snimati igrani film  a za animirani je film storyboard obvezan.

Prije snimanja napravit će se plan snimanja i snimati onim redom koji je organizacijski najučinkovitiji u skladu s tehničkim uvjetima snimanja. Tko želi profitirati na snimanju filma  neka prije samoga čina snimanja (uključenja kamere) napravi dobar plan snimanja za vrijeme i prostor  tj. po danima i mjestima (lokacijama). 

Nakon snimanja  a prije montaže  treba pregledati snimljeni sirovi materijal . Kamera se priključuje na televizor (ili na računalo  LCD projektor) i pregledava se snimljeno. Na taj će se način svi članovi obitelji (i oni koji nisu bili na svim danima snimanja) upoznati sa snimljenim materijalom. Dok se pregledava snimljeno  treba zabilježiti svaki vremenski kod dobrih i odličnih kadrova kako bi montažer znao koje kadrove treba unijeti u računalo . Sve iskoristive kadrove potrebno je označiti iu skriptu. Pregledavanje cijelog snimljenog materijala dugotrajan je posao jer podrazumijeva zaustavljanje  zapisivanje  razgovor o onome što se snimilo. 

Premijera dječjeg filma može biti u različitim prostorima: učionici  školskoj dvorani  školskom predvorju  kinu  na filmskoj reviji  na crvenomu tepihu… Na premijeru su pozvani svi: učenici škole i njihovi roditelji  učitelji   ravnatelji  članovi Školskog odbora  predstavnici Hrvatskoga filmskoga saveza  Ministarstva znanosti  obrazovanja i sporta  Agencije za odgoj i obrazovanje  gradskih ureda za odgoj  obrazovanje i kulturu  predstavnici medija i filmski kritičari. Film treba vidjeti što više gledatelja jer su dječji filmovi afirmativni i angažirani s obzirom na teme koje obrađuju. 

Sustavno ulaganje u medijsko obrazovanje učitelja te inovativne promjene školskih kurikula s naglaskom na medijsko opisivanje mladih   trebali bi biti imperativ suvremene škole u kojoj se obrazuju kreativni učenici  budući filmski ili medijski autori.

Filmska družina 1 (izvannastavna aktivnost)

Filmska družina 2 (Od ideje do premijere)

Filmska družina 2

Filmska družina 2 (Od ideje do premijere)

Filmska družina 2 (Od ideje do premijere)

Komentari

Preporučeni materijali