Od ideje do premijere filma ili kako nastaje film u školskoj filmskoj družini. Svakomu dobrom filmskom projektu prethodi dobra ideja . Originalnu filmsku ideju moguće je izraziti u jednoj poticajnoj rečenici. Primjerice ideja za dječji film “D” Filmske družine ZAG bila je izrečena riječima: Dino je daroviti plivač koji je već u šest sati ujutro prvi u bazenu i osvaja samo zlatne medalje mogli bismo o njemu snimiti film! Sinopis je nacrt skica pregled osvrt. Ne treba se kretati u pustolovinu snimanja filma (igranoga dokumentarnoga animiranog ili eksperimentalnoga) bez sinopsisa. U filmskom jeziku sinopsis predstavlja kratak sadržaj budućeg filma i podloga je za pisanje scenarija. Scenarist je osoba koja piše scenarij prema vlastitoj ili tuđoj izvornoj (originalnoj) ideji ili je scenarij nastao preradom ili prilagodbom (adaptacijom) književnog djela. Scenarij na kojemu se zasniva filmski projekt sadrži: broj scene mjesto i vrijeme rada opis i ponašanje likova dijaloge ili monologe – cjelokupnu radnju filma. Knjiga snimanja podijeljena je na sceni i kadrove koji se označuju rednim brojem  i to: scene – rimskim brojevima a kadrovi – arapskima. Navodi se mjesto i vrijeme rada planovi i kutovi snimanja te stanja kamere (statična dinamična). Opisuje se radnja koja se događa u kadru i svi zvukovi (dijalog šumovi glazba…). Scene i kadrovi zapisuju se kronološkim redom (prate scenarij). Klasičnu knjigu snimanja može pratiti i filmska priča ispričana slika (tzv. storyboard) crtežima ili fotografijama. Možda je učenicima lakše predočiti kako će kadar izgledati pomoću crteža a neki će radije crtati negoli pisati knjigu snimanja. Uz storyboard lakše je snimati igrani film a za animirani je film storyboard obvezan. Prije snimanja napravit će se plan snimanja i snimati onim redom koji je organizacijski najučinkovitiji u skladu s tehničkim uvjetima snimanja. Tko želi profitirati na snimanju filma neka prije samoga čina snimanja (uključenja kamere) napravi dobar plan snimanja za vrijeme i prostor tj. po danima i mjestima (lokacijama).  Nakon snimanja a prije montaže treba pregledati snimljeni sirovi materijal . Kamera se priključuje na televizor (ili na računalo LCD projektor) i pregledava se snimljeno. Na taj će se način svi članovi obitelji (i oni koji nisu bili na svim danima snimanja) upoznati sa snimljenim materijalom. Dok se pregledava snimljeno treba zabilježiti svaki vremenski kod dobrih i odličnih kadrova kako bi montažer znao koje kadrove treba unijeti u računalo . Sve iskoristive kadrove potrebno je označiti iu skriptu. Pregledavanje cijelog snimljenog materijala dugotrajan je posao jer podrazumijeva zaustavljanje zapisivanje razgovor o onome što se snimilo.  Premijera dječjeg filma može biti u različitim prostorima: učionici školskoj dvorani školskom predvorju kinu na filmskoj reviji na crvenomu tepihu… Na premijeru su pozvani svi: učenici škole i njihovi roditelji učitelji ravnatelji članovi Školskog odbora predstavnici Hrvatskoga filmskoga saveza Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Agencije za odgoj i obrazovanje gradskih ureda za odgoj obrazovanje i kulturu predstavnici medija i filmski kritičari. Film treba vidjeti što više gledatelja jer su dječji filmovi afirmativni i angažirani s obzirom na teme koje obrađuju.  Sustavno ulaganje u medijsko obrazovanje učitelja te inovativne promjene školskih kurikula s naglaskom na medijsko opisivanje mladih  trebali bi biti imperativ suvremene škole u kojoj se obrazuju kreativni učenici budući filmski ili medijski autori.