Školovanje u svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj, je imalo svoj razvojni put od samih početaka podučavanja i procesa učenja. Ono je oduvijek bilo odgovor na postojeće stanje društva i generalnog napretka čovjeka. Brojni izazovi su savladani, a taj put nikada nije bio jednostavan. U trenutku kada je čovjek možda pomislio da je na vrhuncu spoznaje i načina prenošenja znanja i vještina, početkom 2020.godine dogodila se jedna od najvećih kriza modernog društva u cjelini, globalna zdravstvena pandemija Covid-19. Tijekom razdoblja ove svjetske krize dogodilo se jedinstveno i masovno zatvaranje svih tekovina modernog doba. U iznimno kratkom razdoblju došlo je do zatvaranja institucija, prijevoza, usluga. Posljedično, s ciljem zaštite zdravlja pojedinca i obitelji, zatvorile su se i škole. Ovi događaji će vjerojatno posljedično imati veliki utjecaj na budućnost odgoja i obrazovanja djece. Ostaje nam tek vidjeti kakav će taj utjecaj biti. Postoji realna bojazan da bi posljedice lockdown-a mogle biti nesagledive po psihofizički razvoj i odgoj djece. Zbog izloženosti ekranima i značajnog gubitka stvarnog ljudskog kontakta, stručnjaci su s pravom zabrinuti. Neovisno o tome, stručnjaci u području odgoja i obrazovanja djece nastoje premostiti krizu koja je globalno odredila buduće izazove. Za potrebe planiranja nastavka rada s učenicima na “tradicionalan način” potrebno je bilo provesti analizu tekovina tog relativno kraćeg razdoblja u školovanju. Iako kraće, ovo razdoblje će vjerojatno imati daleko duži i opsežniji utjecaj na procese odrastanja i školovanja djece.