U duhu borbe protiv zabrane čitanja i ograničavanja slobodnog pristupa informacijama, učenici 1. L i 1. C razreda, zajedno sa svojim nastavnicima Vladimirom Tomašem i Anitom Zelić Tomaš, obilježili su Tjedan zabranjenih knjiga čitanjem djela iz obvezne i izborne lektire. Na temelju pročitanih tekstova izradili su plakate i predstavili književna djela, istražujući razloge zbog kojih su ona bila zabranjena u različitim razdobljima i sredinama te promišljali o pojmu cenzure i slobodi izražavanja. Ova je aktivnost dio međunarodne inicijative koja se već više od trideset godina obilježava posljednjeg tjedna rujna i prvog tjedna listopada, u organizaciji American Library Association. Cilj inicijative je potaknuti svijest o važnosti slobodnog i besplatnog pristupa informacijama te o slobodi čitanja kao temeljnome ljudskom pravu. U sklopu obilježavanja učenici su u školskoj knjižnici mogli pronaći knjige iz „crvene kutije“ , među kojima su bila i neka od najpoznatijih svjetskih i domaćih djela koja su tijekom povijesti bila zabranjivana: Gospođa Bovary, Pepeljuga, Dnevnik Anne Frank, Lolita, Lovac u žitu, Cvjetovi zla, Životinjska farma, Ubiti pticu rugalicu,.. Kroz istraživački rad učenici su otkrivali kako su razni režimi, vladari i institucije, tijekom povijesti zabranjivali knjige, objavljivali popise „društveno nepoćudnih“ djela i pokušavali nadzirati slobodu misli. Kinezi su još u 3. stoljeću pr. n. e. razvili sustav kontrole knjiga koji je kasnije usavršen osobito u doba dinastije Ming (1368.–1644.), kada nijedna knjiga nije mogla biti tiskana bez odobrenja carskog dvora. U Europi je prvi službeni popis zabranjenih knjiga objavio engleski kralj Henrik VIII. 1526. godine, a odnosio se ponajviše na djela Martina Luthera. Nakon toga, Katolička crkva izdaje svoj Index librorum prohibitorum (1557.–1559.), popis knjiga zabranjenih za čitanje koji je ukinut tek 1966. godine nakon II. vatikanskog koncila. Knjige s društveno provokativnim sadržajem bile su najčešće na udaru cenzure. Još je car August protjerao Ovidija i zabranio njegova djela, smatrajući da „kvare rimsko društvo“. U 19. stoljeću pojavljuju se i građanske inicijative protiv „nepoćudne“ literature. U Engleskoj je 1857. donesen The Obscene Publications Act, a u SAD-u 1873. The Comstock Act kojim se zabranjuju moralno „štetne“ knjige. Metode cenzure varirale su od zabrana tiskanja i nadzora nad izdavačima do spaljivanja knjiga i progona autora. Nažalost, neke od njih su se održale i do današnjih dana pa danas svjedočimo pokušajima zabrane knjiga poput Harryja Pottera. Osim književnih istraživanja, učenici 1., 2., 3. i 4. razreda su u sklopu predmeta Likovna umjetnost vizualno oblikovali motive zabranjenih knjiga kroz različite tehnike i medije, ostvarujući ishode: SŠ LU A.1.1. – istraživanje i prezentacija odabranog problema u okviru teme Pogled na svijet praktičnim radom, SŠ LU A.4.1. – istraživanje teme Umjetnost i tumačenje svijeta kroz vlastiti likovni izraz. Učenice 2. A razreda, Petra Puharić, Petra Okmažić i Marija Buljubašić dodatno su obogatile obilježavanje snimanjem prigodnog filma u kojem su dokumentirale cijeli projekt, povezujući književnost, film i likovnu umjetnost. Kroz ovaj interdisciplinarni projekt učenici su usvojili ishode iz Hrvatskoga jezika (A.1.1. – C.1.1.) i Likovne umjetnosti, razvijajući čitateljsku, medijsku i estetsku pismenost, ali i svijest o važnosti slobode misli, izražavanja i umjetničkog stv