Materijal je izrađen u sklopu Erasmus+ akreditacije škole i projektnog cilja „Model za cjeloživotno i sustavno poučavanje i učenje o klimatskim promjenama i potporu održivom razvoju“. Namijenjen je učenicima osnovne škole te obrađuje temu bioraznolikosti, ugroženih vrsta i ekosustava u Hrvatskoj. Kroz videozapis, istraživački rad u skupinama i raspravu učenici upoznaju važnost očuvanja prirodne raznolikosti, prepoznaju prijetnje bioraznolikosti te predlažu aktivnosti kojima mogu doprinijeti zaštiti okoliša u svojoj lokalnoj zajednici.

Učenici će moći: • Objasniti pojam bioraznolikosti i njezinu važnost za prirodu i čovjeka. • Navesti primjere ugroženih vrsta i ekosustava u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na lokalno područje (Međimurje). • Prepoznati i opisati uzroke ugroženosti bioraznolikosti (npr. gubitak staništa, zagađenje, klimatske promjene, pesticidi). • Analizirati ulogu kukaca oprašivača i ptica livadnih staništa u ekosustavu. • Predložiti konkretne mjere i aktivnosti kojima pojedinci i zajednica mogu doprinijeti očuvanju bioraznolikosti. • Razviti pozitivan stav prema zaštiti prirode i prepoznati vlastitu odgovornost u očuvanju okoliša.

Ugrožene vrste i ekosustavi Hrvatske

Učenici se upoznaju s pojmom bioraznolikosti gledanjem edukativnog videozapisa „Što je bioraznolikost“. Nakon gledanja videa učitelj s učenicima oblikuje definiciju bioraznolikosti kao raznolikosti svih živih organizama na Zemlji, uključujući biljke, životinje, gljive i mikroorganizme te njihovih staništa i ekosustava. Razgovorom se ističe važnost bioraznolikosti za očuvanje ravnoteže u prirodi, funkcioniranje ekosustava i dobrobit ljudi. Učitelj zatim predstavlja primjere ugroženih biljnih i životinjskih vrsta te ugroženih ekosustava u Hrvatskoj. Posebna se pozornost posvećuje vrstama i staništima karakterističnima za lokalno područje, poput ptica i kukaca oprašivača koji ovise o cvjetnim livadama te pasjeg trna uz rijeke Dravu i Muru. Učenici se potom dijele u četiri skupine. Prva skupina istražuje jednu ugroženu životinjsku vrstu, druga ugroženu biljnu vrstu, treća analizira obilježja i prijetnje odabranom ekosustavu, a četvrta osmišljava prijedloge aktivnosti kojima učenici i lokalna zajednica mogu pridonijeti očuvanju bioraznolikosti. Za rad koriste dostupne tekstove, fotografije i video materijale. Po završetku istraživanja svaka skupina ukratko predstavlja svoje rezultate. Slijedi zajednička rasprava tijekom koje učenici povezuju uzroke ugroženosti vrsta i staništa s ljudskim djelovanjem te predlažu konkretne mjere zaštite prirode. Učitelj moderira raspravu, potiče razmjenu ideja i naglašava važnost osobne odgovornosti u očuvanju bioraznolikosti.