U osnovnoškolskim udžbenicima iz Kemije, najčešće se ne navodu utjecaj tlaka na promjenu agregacijskog stanja. U zadatcima i fusnotama spominje vrelište i talište pri standardnim uvjetima koji su i definirani. U udžbenicima u srednjoj školi, uz grafički prikaz ovisnosti promjene agregacijskog stanja o temperaturi nalazi se i fazni dijagram vode gdje je prikazana promjena agregacijskog stanja vode ovisna o promjeni tlaka i temperature uz definiciju trojne točke. Često se na različitim razinama natjecanja iz Kemije javljaju pitanja povezana uz utjecaj tlaka na vrelište (vode). Kao na primjer: „Voda u čaši zavrijet će pri nižoj temperaturi dovedemo li čaši pri istome tlaku više topline (T/N)“. „Voda u loncu zavrijet će pri višoj temperaturi na višoj nadmorskoj visini, pa će se hrana brže skuhati (T/N)“, „Hrana će se sporije skuhati na nižoj nadmorskoj visini uz viši tlak (T/N)“, „Vrelište vode pri atmosferskom tlaku iznosi 100 °C (T/N)“, „Vrijeme je kuhanja graha u ekspres-loncu kraće jer je u njemu tijekom kuhanja niži tlak. (T/N)“. Ako škola posjeduje vakuum opremu (vakuum pumpa, postolje za vakuum zvono i vakuum zvono) moguće je izvesti nekoliko jednostavnih pokusa kojima se učenicima može zorno prikazati utjecaj tlaka za promjenu agregacijskog stanja. Na taj način pospješuje se razumijevanje povezanosti tlaka zraka i promjene agregacijskog stanja kod učenika. Različite društvene mreže sadrže veliki broj demonstracijskih pokusa koji se uz, pripremu i dobru teoretsku podlogu mogu poslužiti na nastavi kemije i fizike.