Sanja Maružin

GEO OŠ B.5.4. Učenik objašnjava mehanizme nastanka i oblikovanja reljefa na Zemlji.

Osim navedenih ishoda nastavnog predmeta geografije učenici će usvojiti i ishode nekih međupredmetnih tema:

uku B.2.4. Na poticaj učitelja, ali i samostalno, učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate te procjenjuje ostvareni napredak.

uku A.2.1. Uz podršku učitelja ili samostalno traži nove informacije iz različitih izvora i uspješno ih primjenjuje pri rješavanju problema.

uku A.2.2. Učenik primjenjuje strategije učenja i rješava probleme u svim područjima učenja uz praćenje i podršku učitelja.

Nastavnička priprema

Za provjeru predznanja, učenici imenuju reljefne oblike koje vide na projiciranim fotografijama (očekivani odgovori: riječna dolina, dine, ledenjačka dolina, korijenje drveća koje je razorilo teren, klif, gradnja cesta i tunela). Imenuju vrstu reljefa kojoj pripada reljefni oblik na fotografiji (očekivani odgovori: riječni, ledenjački, pustinjski, djelovanje biljaka, obalni, djelovanje čovjeka) . Navode vanjske sile koje su utjecala na oblikovanje pojedinih reljefnih oblika (očekivani odgovori: rijeka, led, vjetar, biljke, morski valovi, čovjek). Slušaju učiteljicu i kratko objašnjenje kako za razliku od reljefnih oblika i vanjskih sila koja su utjecale na već poznate reljefne oblike, u krškom reljefu se događa otapanje stijena stijena, a upravo taj oblik reljefa nalazimo u našem zavičaju. Prate izvođenje pokusa – otapanje stijene vapnenac. Slušaju najavu današnje nastavne jedinice, te zapisuju naslov „Krški reljef“ u bilježnicu. 

Promatraju fotografije vapnenca, te prepoznaju da je to stijena koja se nalazi u zavičaju u kojem žive. Analiziraju tematsku kartu rasprostranjenost krša u svijetu.  Odgovaraju na postavljena pitanja: Na kojim kontinentima uočavate najveću rasprostranjenost krškog reljefa? (Očekivani odgovor: u Europi i Aziji).  Na kojim kontinentima uočavate da je vrlo mala površina pod kršem? (Očekivani odgovor: u Australiji i Južnoj Americi).  Koliki postotak zauzima krški reljef na kopnenom dijelu Zemlje? (Očekivani odgovor: oko 20-30% površine).  Prate učiteljicu dok izvodi pokus kojim se dokazuje topljivost vapnenačke stijene. Opisuju što vide i zaključuju. (Očekivani zaključak: stijena vapnenac se (brže) topi ukoliko je otopina kiselija).   Zapisuju podnaslov u bilježnicu „Površinski reljefni oblici“.  Promatraju projicirane fotografije površinskih reljefnih oblika. Slušaju izlaganje učiteljice o svakom pojedinom reljefnom obliku.  Promatraju fotografiju kamenice te uočavaju kako se taj reljefni oblik nalazi u njihovom zavičaju. Skiciraju kamenicu u bilježnicu.   Promatraju fotografiju škrapa te uočavaju kako se taj reljefni oblik nalazi u njihovom zavičaju.  Slušaju izlaganje učiteljice o novom sportu – škrapingu. Nadovezuju se ukoliko su za isto čuli.   Promatraju fotografiju ponikve te uočavaju kako se taj reljefni oblik nalazi u njihovom zavičaju. Skiciraju ponikvu u bilježnicu.  Analiziraju prostorni raspored ponikvi u području u kojem žive pomoću satelitskog snimka (google maps). Odgovaraju na postavljena pitanja: Uočavate li ponikve na satelitskom snimku? Kako izgledaju? Ima li puno ponikvi u području u kojem živite? Što zaključujete? (Očekivani odgovori: 1. uočavamo, 2. na satelitskom snimku izgledaju kako okrugla polja, 3. da, ima ih puno u našem zavičaju, 4. zaključujemo kako u našem zavičaju dominira krški reljef te su prisutni razni reljefni oblici u kršu).   Promatraju fotografije krških polja. Opisuju fotografiju. Odgovaraju na postavljena pitanja: 1. Kako izgleda krško polje? (Očekivani odgovor: veliko i zaravnjeno).  Zapisuju podnaslov u bilježnicu „Unutrašnji reljefni oblici“.  Odgovaraju na pitanja učiteljice: Znate li razliku između jame i spilje? Radi li se o jednakim reljefnim oblicima? (Očekivani odgovor: to nisu jednaki reljefni oblici, jame su reljefni oblici s okomitim kanalom, a spilje vodoravnim). Skiciraju jamu i spilju u bilježnicu.  Slušaju informaciju o najdubljoj jami u Hrvatskoj, Lukinoj jami-Trojami koja je jedan od 15 najdubljih jama u svijetu te o najdubljoj jami na svijetu, Veryovkini koja se nalazi u Gruziji. Proučavaju prikaz najduljeg speleološkog objekta u Hrvatskoj.  Promatraju fotografiju koja prikazuje spiljske ukrase (sige) te uočavaju razliku između stalaktiti, stalagnata i stalagmita. Pomoću fotografije odgovaraju na pitanja: Što su stalaktiti, što stalagmiti, a što stalagnati? (Očekivani odgovor: stalaktiti su sige koje „vise“ sa stropa spilje, stalagmiti su sige koje „rastu“ s poda, a stalagnat nastaje kada se stalaktiti i stalagmiti spoje). Skiciraju stalaktite, stalagmite i stalagnat u bilježnicu.

Samostalno rješavaju izlaznu karticu za provjeru ishoda učenja (izrađenu u programu google forms).  Slušaju povratnu informaciju učiteljice o točnim odgovorima i razini riješenosti zadataka. Samovrednuju svoje znanje o naučenim sadržajima na današnjem satu skalom od 1 do 5.

Krški reljef

Krški reljef

Komentari

Preporučeni materijali

Krški reljef

Krš za neznalice