Dokument „Kultura čitanja u digitalnom dobu“ donosi rezultate istraživanja provedenog među srednjoškolcima Gimnazije Vukovar s ciljem ispitivanja njihove percepcije knjige, čitateljskih navika i odnosa prema lektiri u kontekstu suvremenog digitalnog društva. Usporedbom stavova mladih s poimanjem knjige Josipa Jurja Strossmayera, koji je u 19. stoljeću knjigu smatrao čuvaricom nacionalnog identiteta, kulture i slobode, istraživanje otvara važno pitanje: može li knjiga u digitalnom dobu zadržati svoju obrazovnu, kulturnu i duhovnu vrijednost? Analitičko-komparativnim pristupom i kombinacijom kvantitativnih i kvalitativnih podataka istraživanje pokazuje kako suvremeni učenici čitaju selektivno i funkcionalno, dok knjigu sve rjeđe doživljavaju kao identitetsku vrijednost. Istodobno, rezultati potvrđuju da čitateljsku motivaciju moguće povećati kreativnim, interaktivnim i digitalno potpomognutim metodama poučavanja. Naglašena je i važna uloga nastavnika kao motivatora, osobe koja svojom metodom, pristupom i načinom obrade književnog djela može kod učenika ponovno probuditi interes za čitanje. Za nastavnike hrvatskog jezika i književnosti, kao i za nastavnike u međupredmetnim područjima, ovo istraživanje nudi vrijedan uvid u navike i motive mladih čitatelja te konkretne smjernice za primjenu suvremenih, učenicima bliskih pristupa nastavi književnosti. Predloženi su modeli poučavanja koji uključuju multimedijske i digitalne alate (npr. stop animaciju, 3D ispis, interaktivne prezentacije, kvizove, digitalne mape i debate) s ciljem da se tradicionalna lektira preobrazi u stvaralački i istraživački proces. Dokument može poslužiti kao inspiracija za oblikovanje nastave koja kombinira humanističke vrijednosti i digitalne kompetencije. Naglašava potrebu za formativnim vrednovanjem, slobodom izbora učenika, povezivanjem književnosti s osobnim iskustvom te razvojem kritičkog mišljenja i interpretativnih vještina. U duhu Strossmayerove misli o knjizi kao “sidru koje čuva čovjeka od propasti”, dokument potiče nastavnike da prepoznaju knjigu kao obrazovno sredstvo, središte kulturnog identiteta ali i kao alat koji, uz pomoć tehnologije, može i danas oblikovati vrijednosni i intelektualni horizont učenika.