Terezija Mlinarić

Ovaj materijal napravljen je za nastavu likovne umjetnosti u 4. razredu gimnazije. Materijal je rađen tako da prati nastavnu cjelinu Stvaralački proces i nastavnu jedinicu Apsurd i antiumjetnost. Kroz materijal se želi protumačiti apsurd i antiumjetnost kao stvaralački proces i proučavaju se stilski pravci futurizam i dadaizam.

Raznovrsne metode: metoda usmenog izlaganja – opisivanje, objašnjavanje metoda razgovora (razvojni razgovor, slobodni razgovor, diskusija),  heurističko poučavanje metoda praktičnih radova (vježbe, grafičke analize), metoda čitanja i rada na tekstu,  metoda pisanja,  metoda analize rad s udžbenikom rad s vizualnim izvorima, nastavnim listićima

Nastavnička priprema

 Rješavaju nastavni listić - pronalaze detalj koji trebaju ispuniti linijama i oblicima. Tumače što prikazuje pojedina boja u tom detalju. Promatraju izgled linija i oblika. Nakon toga opisuju sliku i navode motive i detalje, čitaju riječi koje su na slici. Nastavnik pojašnjava de je to prikaz pariškog noćnog života u kabareu Bal Tabarin. Navodi učenike na zaključke i opise, zaokružuje opis slike

Postavlja im se pitanje – može li se na slici prikazati pokret? Dolazimo do odgovora da se može izdvojiti dio tijela u pokretu (fragmentacija) koji se može preklapati i preklapanjem planova dobiva se dojam pokreta. Navodi ih se natrag na sliku Gina Severinija i povezuje se tehnika rada i s tom slikom.

Učenici podijeljeni u parove – svaki par dobiva jedan primjer reprodukcije na kojoj je zaokruženo 12 motiva. Promatranjem pokušavaju prepoznati što je prikazano i koje bi značenje ili simboliku mogao imati taj motiv (ljudi i strojevi, čovječanstvo i mehanizacija). Nakon rada u paru, zajedno tumačimo motive. Promatrajući djelo učenici odgovaraju na pitanje kako je nastao ovaj rad – kojom tehnikom? (kolaž fotografija i tekstova iz popularnih medija, novina i časopisa). Učenici zaključuju da je kompozicija djela kaotična, metaforička. Nastavnik pojašnjava područja kolaža – dada, anti dada i propaganda. Navodi učenike na zaključke, zaokružuje opis djela. 

Učenici na slajdu prezentacije vide pojmove koje smo koristili u analizi dva djela. Zadatak im je da povežu pojam s pravim djelom. 

Demonstracija – prolijevanje tinte na papir – svaka grupa dobiva papir i tintu. Učenici promatraju i interpretiraju što se događa. Nastavnik usmjerava razgovor na slučajnu gestu, asocijativnost, vizualni apsurd. Na platnu se pojavljuje mrlja. Što je to? Na što asocira?  Pojašnjava se da je to vizualni apsurd. Od pojmova koje su učenici usvojili kroz prošli slajd – preko kaotičnosti i apstrahiranja uz vođeni razgovor dolaze do objašnjenja nastanka ovog djela –propitkivanje uloge umjetnika u stvaranju, nije potrebna ni ruka ni kist za izvedbu.  Nastavnik pojašnjava proces kao intelektualni čin, destrukciju, automatizam i slučajnost

Analizirana djela teško su čitljiva. Kako to objašnjavamo? Zašto djela izgledaju kaotično? Što reći o mrlji? Učenici se nadovezuju na znanje s prijašnjih satova, dolaze do zaključka da se radi radovima iz dva različita stila – futurizam i dadaizam. Učenici otvaraju udžbenik na stranici 100. Unutar grupe učenici čitaju tekst o samo jednoj slici i bilježe zaključak u kojem opisuju karakteristike likovnog pokreta – futurizma ili dadaizma. Preko karakteristika smještaju pokrete u vrijeme – futurizam je prije 1.svj.r., dadaizam je nakon 1.svj.r. Nastavnik navodi učenike na zaključak da su i apsurd i antiumjetnost procesi stvaranja likovnog djela. Učenici pišu svoje zaključke na padlet. Nastavnik pojašnjava kontekst nastanka djela: 1.  prikaz pariškog noćnog života u kabareu Bal Tabarin, tema tipična za futuriste – plesači, brzina modernog života, pokret. 2. kritika neuspjelog pokušaja demokracije koju je nametnula weimarska republika, Kaotično mnoštvo preklapajućih slika – kakofonija suvremenog života, kontrast ljudi i strojeva, napetost između čovječanstva i mehanizacije. 3. negiranje logičke povezanosti i smisla djela i odbacivanje svih poznatih načina stvaranja.

Pitanje za raspravu: „Kako su tehnologija, društvene i umjetničke okolnosti utjecale na eksperimentiranje s materijalima i procesima u 20.st.?“  (proces kao intelektualni čin, destrukcija, konstrukcija, automatizam, slučajnost;  rad u materijalu (Severini) u odnosu na konceptualni pristup stvaralaštvu u suvremenoj umjetnosti (Hoch);  koje faze su prethodile ovom umjetničkom djelu? (Ideja, afektivni poticaj, realizacija) Koje faze prethode tradicionalnom? (materijalna i izvedbena obilježja, likovni elementi)

Apsurd i antiumjetnost

Apsurd i antiumjetnost

Komentari

Preporučeni materijali