Kralježnjaci su podijeljeni u pet skupina: ribe, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci. Zajednička im je osobina da je njihov pokrov tijela građen od kože, a jedna od osnovnih funkcija tog pokrova jest zaštita organizma. Iako svi imaju kožu, ona se razlikuje po građi i izraslinama, ovisno o načinu života i okolišu u kojem žive. Ribe koštunjače imaju višeslojnu kožu prekrivenu tankim koštanim ljuskama koje su poslagane poput crijepova, a sadrži i žlijezde koje izlučuju sluz. Ta sluz smanjuje trenje pri plivanju i štiti tijelo od infekcija. Ribe hrskavičnjače imaju kožu prekrivenu sitnim ljuskama koje su čvrste, hrapave i nalik zubićima – one im omogućuju lakše i brže kretanje kroz vodu. Vodozemci imaju tanku, vlažnu i dobro prokrvljenu kožu kroz koju, uz pluća, obavljaju i disanje. Zbog toga stalno borave u vlažnim staništima. Boja njihova tijela često odgovara okolišu, a neki imaju žarke boje koje upozoravaju na prisutnost otrova u njihovoj koži. Gmazovi imaju suhu, višeslojnu kožu prekrivenu rožnatim ljuskama (npr. kod zmija) ili pločicama (kod kornjača). Budući da ne mogu sami regulirati tjelesnu temperaturu, često se izlažu suncu kako bi zagrijali tijelo. Ptice imaju višeslojnu kožu prekrivenu perjem, koje služi za letenje, zaštitu i očuvanje stalne tjelesne temperature. . Na dnu leđa nalazi se trtična žlijezda čije izlučevine ptice koriste za održavanje perja. Sisavci imaju višeslojnu kožu prekrivenu dlakom. Dlake im pomažu u očuvanju stalne tjelesne temperature, a dodatnu izolaciju pruža sloj potkožnog masnog tkiva. Iz kože ptica i sisavaca mogu izrasti različite izrasline – kod ptica to su kandže, a kod sisavaca pandže, kopita, rogovi i nokti. Boja pokrova često je prilagođena okolišu te omogućuje kamuflažu ili komunikaciju.