U današnje vrijeme sve se više prepoznaje važnost očuvanja mentalnog zdravlja, osobito među mladima koji se nalaze u intenzivnoj fazi emocionalnog i psihološkog razvoja. Stres je jedan od ključnih čimbenika koji mogu značajno utjecati na mentalno zdravlje učenika. Školske obveze, međuljudski odnosi, očekivanja okoline i izloženost društvenim mrežama samo su neki od izvora stresa s kojima se učenici svakodnevno susreću. Iako je određena količina stresa prirodna i može imati motivirajući učinak, pretjerana i dugotrajna izloženost stresnim situacijama može dovesti do osjećaja iscrpljenosti, tjeskobe i pada općeg psihološkog blagostanja. Kako bi se ispitala razina individualne ranjivosti na stres među učenicima, provedena je anketa pod nazivom "Jesi li ranjiv/a na stres?". Anketa je imala za cilj utvrditi koliko su učenici osjetljivi na stres i postoje li određeni obrasci ponašanja, poput navika u prehrani, spavanja i korištenja društvenih mreža, koji su povezani s većom ili manjom osjetljivošću na stres. Potreba za ovakvim istraživanjem proizlazi iz sve češćih pokazatelja da se mladi teško nose sa zahtjevima svakodnevice, što može dovesti do razvoja ozbiljnijih problema mentalnog zdravlja ako se ne prepoznaju na vrijeme. Prepoznavanjem povezanosti između stilova života i psihološke otpornosti učenika, otvara se mogućnost za pravovremeno djelovanje, osnaživanje učenika i razvoj učinkovitih strategija nošenja sa stresom. Dobiveni rezultati pružaju uvid u obrasce ponašanja koji mogu utjecati na mentalno zdravlje te doprinose boljem razumijevanju potreba učenika u kontekstu njihove emocionalne dobrobiti. Ovo istraživanje predstavlja korak prema sustavnijem pristupu očuvanju mentalnog zdravlja u školskom okruženju. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razinu individualne ranjivosti na stres među srednjoškolskim učenicima te istražiti moguće povezanosti između ranjivosti na stres i određenih životnih navika, uključujući obrasce spavanja, prehrambene navike i učestalost korištenja društvenih mreža. Istraživanje također teži prepoznati moguće rizične čimbenike koji doprinose povećanom osjećaju stresa, kao i zaštitne čimbenike koji mogu doprinijeti boljoj otpornosti na stresne situacije. Hipoteze koje su postavljene na početku istraživanja: • Veća neredovitost u obrascima spavanja povezana je s višom razinom stresa kod učenika. • Učenici koji se ne hrane redovito i uravnoteženo pokazuju veću ranjivost na stres. • Povećana uporaba društvenih mreža korelira s višim razinama stresa među učenicima.