U današnjem ubrzanom i često zahtjevnom tempu života, učenici klavira suočavaju se s mnogim izazovima, a jedan od najvećih jest pronalazak dovoljno vremena za redovito i sustavno vježbanje. Između školskih obaveza, drugih izvannastavnih aktivnosti i svakodnevnih životnih zahtjeva, ponekad se čini gotovo nemogućim posvetiti klaviru onoliko pažnje koliko bi željeli. No, na sreću, suvremena istraživanja iz područja glazbene pedagogije i neuroznanosti otkrivaju jednu ohrabrujuću činjenicu: nije nužno uvijek imati fizički pristup instrumentu da bi se postigao značajan napredak u sviranju. Mentalna praksa, poznata i kao mentalno vježbanje ili „vježbanje u glavi“, nudi moćan i učinkovit način da učenici nastave razvijati svoje vještine, čak i u trenucima kada klavir nije pri ruci.

Mentalna praksa predstavlja iznimno moćan i znanstveno potvrđen alat u procesu učenja klavira, čija vrijednost sve više dobiva na prepoznavanju u suvremenoj glazbenoj pedagogiji. Ova tehnika omogućuje učenicima da kvalitetno i učinkovito napreduju i u trenucima kada fizičko sviranje nije moguće – bilo zbog vremenskih ograničenja, umora ili drugih okolnosti. Kroz mentalnu vježbu, glazbenici aktiviraju kompleksne kognitivne i motoričke procese koji su ključni za usvajanje tehnike, razvijanje slušne percepcije te duboko razumijevanje interpretacije.