Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET

Znanstveni upitnik

Znanstvena

Metodički upitnik

Metodička

Stručni upitnik

Stručna

Tehnički upitnik

Tehnička

Nada Kegalj

Dijana Toljanić

Suživot i razvoj kritičkog mišljenja
Postavlja se pitanje donosi li  intenzivan uvoz radne snage više štete nego koristi
Društvo se susreće s izazovima i prihvaćanjima stranih radnika.
 Mišljenja smo da je temu uvoza strane radne snage neophodno odraditi s učenicima zbog daljnjeg suživota s njima.
Suživot s radnicima iz trećih zemalja

Suživot i razvoj kritičkog mišljenja
Postavlja se pitanje donosi li  intenzivan uvoz radne snage više štete nego koristi
Društvo se susreće s izazovima i prihvaćanjima stranih radnika. Mišljenja smo da je temu uvoza strane radne snage neophodno odraditi s učenicima zbog daljnjeg suživota s njima.
Kritičko mišljenje se razvija tako da raspravljamo o prednostima i nedostacima. U ovom slučaju o prednostima i nedostacima uvoza strane radne snage. Misli se na strane radnike iz trećih zemalja, a to su zemlje koje nisu na Europskom gospodarskom prostoru.
S jedne strane je opravdano popunjavanje radne snage stranim radnicima, zbog povećanja ekonomije i veće produktivnosti zemlje, a zbog raznolikosti radne snage i povećanje potencijala za inovacije. S druge strane postoje nedostaci kao što su smanjenje cijene rada domaćoj radnoj snazi te izazovi na  kulturnom i socijalnom planu.
S učenicima je potrebno  verbalizirati izazove  kao što su integracija stranih radnika, njihove jezične i kulturne barijere,  njihovi socijalni pritisci, njihova radna prava i rizik od njihove eksploatacije. Uz raspravu je potrebno učenicima pokazati istraživanje o  zadovoljstvu stranih radnika životom u Hrvatskoj.
.

UVOZ je dovođenje ili kupnja dobara i usluga iz jedne zemlje u drugu
RADNA SNAGA je ukupan broj ljudi sposobnih i voljnih raditi
UVOZ RADNE SNAGE je uvođenje, odnosno zapošljavanje radnika iz drugih zemalja

U Hrvatskoj ima najviše stranih radnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, ali  trenutno  smo usmjereni na uvoz radnika-državljana iz trećih zemalja. To su stranci koji nisu državljani zemalja Europskog gospodarskog prostora. O broju je teško govoriti. Ima ih preko 200 000.
Uglavnom su Filipinci, Nepalci, Indijci, Egipćani i ljudi iz Bangladeša.
Postoji ogroman broj agencija, preko 600 koja se bave uvozom strane radne snage u Hrvatsku. U Hrvatskoj se to najčešće događa u sektorima poput turizma, građevine, industrije i uslužnih djelatnosti. Ovaj proces uključuje izdavanje radnih dozvola, privremenih boravišnih dozvola i često organiziran dolazak većih skupina radnika iz drugih zemalja


NEDOSTACI i IZAZOVI	PREDNOSTI
Uvođenjem stranih radnika izuzetno se šteti i destabilizira ekonomija, politika, država općenito.

Trenutno je broj stranih radnika više od 10% ukupne radne snage u Hrvatskoj.	Intenzivan uvoz radne snage postaje sve češća praksa u mnogim zemljama kako bi se zadovoljile potrebe tržišta rada.
Uvoz radne snage ima brojne prednosti za ekonomiju, društvo i tržište rada. Da bi država bila stabilna i da bi mogla gospodarski i ekonomski napredovati i rasti potreban je rad. Hrvatska ima u ovom trenutku oko 96000 nezaposlenih. A to su uglavnom ljudi koji ni ne žele raditi poslove koje rade stanci iz trećih zemalja. Radnih mjesta je potrebno više od 400 000. 

1. argument je ekonomske prirode 

-Smanjenje plaće domaćoj radnoj snazi
Veliki priljev stranih radnika s manjim plaćama, dovodi do toga da  poslodavci često zapošljavaju strance koji su spremni raditi za niže plaće. To može smanjiti standard domaćih radnika. Događa se da se poslodavci oslanjaju na uvezene radnike umjesto ulaganja u domaće radne snage.   Ako smo ovisni o jeftinoj radnoj snazi, može se dogoditi da se dugoročno spriječe inovacije i automatizacija, čime se smanjuje konkurentnost domaće ekonomije, jer poslodavcu to nije u interesu. A time se dovodi do upitne stabilnosti i pojedinca i društva. Do našeg kriterija

-Utjecaj na domaću radnu snagu Domaći radnici mogu izgubiti motivaciju za rad u sektorima u kojima dominira jeftina uvozna radna snaga.
Ako se uvoz radne snage koristi kao zamjena za domaće radnike, to može smanjiti investicije i nije dobro za stabilnost ni pojedinca ni države

-Novac zarađen u Hrvatskoj odlazi izvan zemlje
Strani radnici  šalju dio svojih prihoda u matične zemlje, što smanjuje unutrašnju potrošnju i ekonomski rast države koja ih uvozi. Ponovo je stabilnost ugrožena – ona ekonomska. 

-Uvozom stranih radnika povećan je pritisak na  javne resurse
Veliki broj novih radnika može opteretiti zdravstveni, obrazovni i socijalni sistem, posebno ako nisu adekvatno integrirani u društvo. I to je jako skupo za državu, jer mora snositi troškove za osiguranje infrastrukture, socijalnih beneficija i edukacije za strane radnike. 
	1.  Nedostatak radne snage

U zemljama s niskom stopom nataliteta i starenjem stanovništva, strani radnici su često neophodni da bi se popunile praznine na tržištu rada.
Mnoge razvijene zemlje suočavaju se sa starenjem stanovništva i manjkom radnika u određenim sektorima, poput građevine, poljoprivrede, zdravstva i ugostiteljstva.
Uvoz radnika pomaže u popunjavanju praznina u sektorima s nedostatkom kvalificiranih radnika, poput građevine, zdravstva, ugostiteljstva i IT industrije.
Turistička smo zemlja bez radnika!!


Zapošljavanjem stranih radnika povećava se produktivnost. Povećanje broja radno aktivnog stanovništva doprinosi većoj proizvodnji i rastu ekonomije.
Uvođenjem stranih  radnika mogu se smanjiti troškovi proizvodnje za poduzeća i povećati konkurentnost.


Strani radnici moraju jesti, spavati…živjeti. Sigurno da troše u Hrvatskoj. Iako dio prihoda odlazi u matične zemlje, strani radnici doprinose lokalnoj potrošnji kroz svakodnevne troškove.
Osim toga kroz plaće plaćaju porez.
Poslodavac ih po zakonu mora osigurati zdravstveno i socijalno.


Ekonomija postaje snažnija dinamičnija ( a time i stabilnija) jer su povećane  ekonomske aktivnosti



2. argument je socijalne prirode, obuhvaća kulturne, nacionalne razlike

Nedostatak integracije stranih radnika u društvo može dovesti do kulturnih nesuglasica, netolerancije i socijalne nestabilnosti. Nedostatak međusobnog razumijevanja između lokalnog stanovništva i migranata može izazvati netrpeljivost i sukobe.
Uvezeni radnici često žive u lošijim uvjetima, što može dovesti do  života u getu. 
Postoji rizik od eksploatacija! Postoji rizik od zloupotrebe radne snage, poput loših uvjeta rada ili uskraćivanja osnovnih prava.

Ne-prilagođavanje lokalnim zakonima i običajima može  stvoriti napetosti.

Uvoz radne snage može izazvati političke polemike, 
Masovni uvoz radne snage može izazvati promjene u kulturnom i nacionalnom sastavu zajednice, što kod nekih može izazvati osjećaj gubitka identiteta.
Sve ovo navedeno u argumentu narušava stabilnost države i pojedinca  te nacionalnu i političku stabilnost , što nam je kriterij te dovodi do toga da  je intenzivan uvoz radne snage štetan!

	2. Multikulturalnost je bogatstvo. Svi učimo jedni od drugih. 
Razni napadi su delinkventne prirode. 
Novi Zakon o strancima i druge aktivnosti poduzete u posljednje vrijeme zasigurno će dodatno učvrstiti položaj stranih radnika u Hrvatskoj te ćemo s vremenom vjerojatno u većoj mjeri privlačiti visokokvalificiranu radnu snagu

Multikulturalnost (nas obogaćuje)
Multikulturalna radna okolina doprinosi kreativnijim rešenjima i većoj fleksibilnosti.
Radnici iz različitih kultura donose nove perspektive, ideje i radne prakse, što potiče inovacije.

Sve ovo unaprjeđuje međunarodne odnose

Razmjena radne snage može ojačati odnose između zemalja, potičući trgovinsku i ekonomsku saradnju.
Uz prednosti, postoje i izazovi poput kulturne integracije, reguliranja tržišta rada, i mogućeg pritiska na infrastrukturu, ali uz odgovarajuće politike ti problemi se mogu uspješno riješiti.



nedostaci	prednosti
-Može usporiti rast plaća u određenim sektorima, a zbog malih plaća su ljudi upravo i dolazili iz hrvatske
-Smanjuje pritisak za modernizaciju i automatizaciju
-Održava neodržive poslovne modele koji se temelje na jeftinoj radnoj snazi, što se događa jednom kada više nismo u mogućnosti uvesti jeftine radnike?
-Pritisak na javne usluge (zdravstvo, školstvo)
-Potencijalne kulturne tenzije
-Izazovi integracije
-Stvaranje odvojenih društvenih zajednica
	-Omogućuje brži gospodarski rast
- Popunjava nedostatak radne snage u ključnim sektorima
- Održava konkurentnost određenih industrija
-Omogućuje realizaciju projekata koji bi inače stali
-Kulturna raznolikost i nove perspektive
-Međunarodna povezanost i razmjena iskustava 
-Mogućnost demografske obnove ako se radnici trajno nasele
-Razvoj multikulturalnog društva


Važno je učenicima ukazati da problem sam po sebi nije u tome što radnici dolaze iz dalekih zemalja i imaju drugačiju kulturu. Neki ljudi misle da je problem u tome što strani radnici dolaze iz kultura koje su nam manje poznate. No, važno je razumjeti da sama činjenica da netko dolazi iz daleke zemlje nije ono što stvara poteškoće, odnosno to je potencijalno problem iz perspektive jezične barijere, ali svi ostali ekonomski razlozi nisu vezani za to što strani radnici dolaze iz drugih kultura.
Pravi problem kod velikog uvoza radne snage koja je kulturno različita je to što nemamo dobar sustav koji bi omogućio njihovu integraciju u društvo. Kada u kratkom vremenu dođe puno radnika, a nitko se ne brine o tome kako će se uklopiti, oni često ostaju u zatvorenim skupinama. Žive i rade u svojim zajednicama, ne uče jezik i nemaju priliku postati dio društva. To nije dobro ni za njih ni za Hrvatsku. Rasprava ne treba biti o tome koje su zemlje “poželjnije” kao izvor radnike ili o tome koliko se njihova kultura razlikuje od naše. Glavno pitanje je način na koji se uvoz radne snage provodi i kakve posljedice ostavlja na društvo. Ako se radnike dovodi bez plana za njihovu integraciju, stvaraju se podjele, a to dugoročno nije dobro. No ta situacije nije nužno vezana za intenzivan uvoz, ona je vezana sa loš način na koji se uvoz provodi.

Nastavnička priprema

Debatom se razvija govorništvo i kritičko mišljenje, tako da raspravljamo o prednostima i nedostacima. U ovom slučaju o prednostima i nedostacima uvoza strane radne snage. 

Suživot s radnicima iz trećih zemalja, rasprava

Suživot

Suživot s radnicima iz trećih zemalja, rasprava

Suživot s radnicima iz trećih zemalja, rasprava

Komentari

Preporučeni materijali