I..Orijentacija: gledaju film   https://www.youtube.com/watch?v=cM0KwEFuA1I u grupama analiziraju film te uz pomoć pitanja razmjenjuju mišljenja:a) Zbog čega ljudi iskorištavaju ne-ljudske životinje?b) Razmislite o Singerovoj tezi: Ne čini životinji ono što ne bi činio sebi.II Konceptualizacija: Vođenim pitanjima učenici dolaze do istraživačkog pitanja:- Postoji li ne-ljudske životinje  isključivo radi ljudske koristi?- Gdje je granica između zadovoljenja potreba i iživljavanja nad ne-ljudskim životinjama?- Obrazložite imamo li pravo diskriminirati  pripadnike ne-ljudske životinje?- Ako smo u odnosu na ne-ljudske vrste nadmoćni zadržavamo li pravo da im možemo raditi što hoćemo?- Vrijedi li teza: Kako je bilo do sada možemo tako i dalje nastaviti (izrabljivati ne-ljudske životinje)- Zašto se diskriminirajuće ne ponašamo prema osobama od koji su primati vjerojatno inteligentnija bića (čovjek s izuzetno smanjenim kognitivnim sposobnostima)?- Zašto o nekim ne-ljudskim životinjama skrbimo?- Ako prihvaćamo da je čovjek moralno biće a ne-ljudske životinje to nisu što je s njihovom osjetilnošću?- Ako životniji priznajemo osjetilno možemo li joj priznati prava?- Kakav odnos bi čovjek kao racionalno biće trebao izgraditi  prema ne-ljudskim bićima?III.Istraživačko pitanje: Trebamo li zanemariti prava životinja da bismo zadovoljili svoje potrebe?IV.Istraživanje: Učenici su u grupama istraživali različite etičke koncepcije koje se bave antropocentričkim i ne-antropocentričkim pristupom (utilitarizam teorije zaštite prava životinja)V.Zaključak: Na temelju istraživanja učenici povezuju novo znanje s prethodnim iskustvom te obrazlažu svoj odgovor.VI.Rasprava: Učenici ne prihvaćaju specizam (antropocentrički pristup) jer opravdava okrutnost prema ne-ljudskim životinjama u bilo kojem kontekstu zbog hrane medicine zabave. Većim djelom rasprava je bila usmjerena prema utilitarizmu prema kojem moramo uzeti u obzir ne samo interese ljudi. Betnham smatra da kod ne-ljudskih životinja nije relevantno je li mogu razmišljati ili govoriti već mogu li patiti? Iznosili su slučajeve u kojima one pate. Ukazivali su na čovjekovo licemjerje koje često dolazi pod nazivom "prirodno uzgojeno".  Dotaknuli su se teorije Singera P. i Regana T  koji također smatraju da životinje mogu patiti imati potrebe i interese koji su slični čovjekovima te da životinje imaju vrijednosti koje proizlazi iz njihove svijesti. Smatraju da životinje trebaju imati svoja prava i zaštitu života. Usuglasili su se da životinje kao bića iako nisu u potpunosti jednaki ljudima trebamo ih tretirati prema etičkim odrednicama jednakosti te bi trebale biti zaštićeni.