tiU hrvatskom obrazovnom sustavu, posebice u nastavi povijesti u osnovnim i srednjim školama, stradanje Roma spominje se uzgredno i većinom u jednoj rečenici u kojoj se navodi da su i oni bili žrtve ustaške vlasti, bez ulaženja u objašnjenje razloga koji su doveli do njihova stradanja, načina na koje su ubijeni i mučeni te posljedica, naročito onih demografskih, koje su ostavili na romsko stanovništvo u Hrvatskoj. S druge strane, u aktualnom nastavnom planu i programu te kurikulumu povijesti navedena se tema uopće ne spominje, već je – neispravno – uključena u zajednički pojam holokaust. Taj manjkavi pristup hrvatskoga obrazovnog sustava stradanju Roma može se povezati i s njihovom socio-ekonomskom marginaliziranosti u hrvatskom društvu, s kontinuiranim problemima odnosa većinskog stanovništva prema Romima, posebno u pogledu obrazovne i šire društvene diskriminacije što predstavlja jedan od razloga sprečavanja njihove društvene integracije. Zanemarenost i marginaliziranost tematike stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu u Hrvatskoj ključan je razlog za promišljanje načina kako se takvo stanje može promijeniti. Priručnik za učitelje i nastavnike: Romi u Drugom svjetskom ratu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 1941. – 1945. izdan je unutar projekta „Stradanje Roma u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu: Dokumenti, sjećanja, obrazovanje“, koji je proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, a financirala ga je berlinska fondacija Stiftung „Erinnerung, Verantwortung und Zukunft“. Projekt se odvijao u razdoblju od kolovoza 2017. do kraja prosinca 2018. Istraživački tim projekta činio je dr.sc. Danijel Vojak (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), Ivo Pejaković (Spomen – područje Jasenovac; muzejski stručnjak), Goran Lapat (učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; pedagoški stručnjak) i Neven Kovačev (doktorand, Filozofski fakultet u Zagrebu; istraživač – povjesničar). Projekt se odvijao u tri faze, od čega je u prvoj fazi se provelo istraživanje u arhivima, muzejima i knjižnicama u Hrvatskoj. U drugoj fazi projekta izrađen je mobilni muzejski postav naslovljen „Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu u Hrvatskoj“, a koji se sastojao od jedanaest izložbenih panoa unutar kojih bi se prezentiralo stradanje Roma u Hrvatskoj na temelju pronađenih dokumenata i drugih relevantnih materijala. Ovaj postav zatim postavljen u pet osnovnih škola i to u Dardi, Macincu, Zagrebu, Sisku i Jasenovcu. U trećoj fazi se na temelju prikupljenih podataka iz anketa i drugih materijala pristupilo pisanju Priručnika za nastavnike. Priručnik je podijeljen na četiri cjeline: „Projekt“, „Stručni tekstovi“, „Pedagoški materijali“ i „Prilozi“. U prvoj cjelini opisan je sam projekt, izložba „Romi u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“, pritom su objavljeni i tekstovi: „Upitnik“, „Osvrt prosvjetnih i stručnih djelatnika na izložbu „Romi u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“ i „Osvrt na učeničke dojmove o izložbi „Romi u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“. Drugu cjelini čine „Stručni tekstovi“ u kojoj su objavljeni tekstovi o položaju romskog stanovništva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941.-1945.) te o komemoraciji romskih žrtava nakon Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj. Treću cjelinu pod naslovom „„Pedagoški materijali“ čine „Priprema za nastavni sat: Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu na području Nezavisne Države Hrvatske, 1941.-1945.“ i  „Priprema za radionicu: Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu na području Nezavisne Države Hrvatske“ te analiza romske himne „Ðelem, đelem“ kao povijesni izvor. U posljednjoj četvrtoj cjelini naslovljenoj „Prilozi“ objavljeni su tekstovi „Izbor iz bibliografije radova o Romima u Drugom svjetskom ratu s posebnim osvrtom na njihovo stradanje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“, „Popis internetskih stranica s dodatnim izvorima za poučavanje o genocidu nad Romima i holokaustu“, „Usporedna kronologija stradanja Roma u Europi i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“ i „Pojmovnik“. Priručnik završava kraćim biografskim bilješkama suautora.